Objavili smo prvu interaktivnu mapu nacionalnih parkova Srbije
U današnjem Klima101 newsletteru donosimo vam nešto stvarno posebno – prvu interaktivnu mapu nacionalnih parkova Srbije. Pođite sa nama u virtuelnu turu naših najvažnijih oaza prirode
Zdravo svima!
Proteklih nekoliko meseci hodili smo nacionalnim parkovima Srbije u potrazi za odgovorom na pitanje:
Kako klimatske promene utiču na najdragocenija prirodna bogatstva kod nas?
Kruna našeg višemesečnog rada konačno je online: u želji da vam što bolje približimo prizore koje smo zatekli i priče koje smo čuli, objavili smo prvu interaktivnu mapu nacionalnih parkova Srbije.
U suštini, ideja je da možete da krenete našim stopama – od Fruške gore preko Tare do Kopaonika… I to iz udobnosti svog doma. Naravno, hvala programeru i ilustratoru što su nam omogućili da ovu viziju sprovedemo u delo.
Ukoliko vam virtuelna tura kroz naše najvažnije zaštićene predele deluje primamljivo, posetite sajt.
Jedna od destinacija u gorepomenutom pohodu bila nam je i Stara. Skijališta Srbije navode ova planina postati „jedan od najvećih i najznačajnijih skijaških centara” u našoj državi. Da li to zaista pije vodu?
Nažalost, gledajući saznanja do kojih je došla dr Milica Radaković sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, i ne baš.
Najverovatnije ski turizam neće biti moguć na Staroj planini vrlo uskoro, a pogotovo ne na kraju veka.
– dr Milica Radaković, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu
Međutim, na toplijoj planeti ne visi samo sudbina skijanja o koncu, već i sudbina samog kopna pod našim nogama: u proteklih tridesetak godina, klimatske promene trajno su „osušile” čak tri četvrtine Zemlje, pokazuje izveštaj Ujedinjenih nacija (UN).
Po dozu optimizma u ovonedeljnom Klima101 newsletteru otići ćemo do Portugala, čija je kolevka nacije proglašena za Evropsku zelenu prestonicu. A zatim pravac Ujedinjeno Kraljevstvo gde se planira da udeo čiste struje u proizvodnji dostigne najmanje 95% – već do 2030.
🧭 Interaktivna mapa nacionalnih parkova: Zakoračite u virtuelnu turu zaštićenih predela u Srbiji
Od žednih bizona na Fruškoj gori preko Pančićeve omorike koja se povlači iz svojih prirodnih staništa na Tari do Kopaonika na kojem je već godinama sve manje snega, a sve više potencijalno opasnih insekata-štetočina…
Iako zaštićeni, naši nacionalni parkovi nikako nisu imuni na posledice klimatskih promena.
Sve to možete istražiti i sami na novoj interaktivnoj mapi: to je svojevrsna raskrsnica za naše velike reportaže o nacionalnim parkovima i vaš prozor u njihove lepote, ali i probleme.
⛷️ Da li je skijanju na Staroj planini „odzvonilo”?
Zavisi sa kim razgovarate.
Ako pitate Skijališta Srbije, skijanje na najvišoj planini istočne Srbije ima budućnost.
Ali ako pogledate klimatske modele za narednih 80 godina – poput dr Milice Radaković – stvari ne slute na dobro.
Koji god scenario globalnog zagrevanja da posmatramo, trajanje ski sezone na Staroj drastično će se smanjiti. Čak i u najoptimističnijem slučaju uz porast temperature do 2 °C, jedino januar pokazuje konzistentne temperature neophodne za ovu vrstu turizma. A uspešne ski sezone u normalnim okolnostima traju od novembra/decembra do marta.
Ipak, da bi i u januaru bilo ikakvog skijanja, svet mora da poštuje Pariski sporazum iz 2015. godine, što deluje sve manje verovatno.
Prema dva gora scenarija, stanje postaje samo gore. Skijaši već primete izazove toplije klime.
„Ranije sam na Staroj planini skijao na metar i po snega, proteklih godina – na petnaest centimetara”, podelio je sa nama biolog Zoran Milanović kada smo bili u poseti Nacionalnom parku Đerdap.
🏜️ Od 1990. do 2020, čak 77,6% Zemljinog kopna postalo je suvlje nego ranije – i nema povratka nazad
„Za razliku od suša – privremenih perioda niskih padavina – aridnost predstavlja trajnu, nepopustljivu transformaciju”, objašnjava Ibrahim Tiav, izvršni sekretar Konvencije UN-a za borbu protiv dezertifikacije.
„Suše se završe. Međutim, kada klima neke oblasti postane suvlja, gubi se njena sposobnost da se vrati na prethodne uslove.”
A tu sposobnost za svega tri decenije ubrzanih klimatskih promena izgubilo je čak tri četvrtine naše planete.
Ovo je, prema UN-u, egzistencijalna kriza koja već preoblikuje naše živote narušavajući poljoprivredu, smanjujući bruto domaći proizvod, povećavajući siromaštvo, pogoršavajući požare…
Mediteran i jug Evrope – gde je smeštena i naša država – važe za najugroženija podneblja, pored zapada Sjedinjenih Američkih Država i Brazila, kao i centralne Afrike i delova Azije.
🏙️ Na Evropsku zelenu prestonicu za 2026. bi trebalo da se ugledaju svi gradovi
U pitanju je Gimarais, istorijski grad na severu Portugala koji nastoji da isprati moderne tokove – a sve u konsultaciji sa lokalnim stanovništvom, naučnicima i privatnicima.
Gimarais teži da postane klimatski neutralan do kraja decenije. Neka od glavnih sredstava na tom putu za ovaj grad predstavljaju toplotne pumpe i energetske zajednice koje koriste obnovljive izvore.
Gimarais ostvaruje odlične rezultate i na polju upravljanja otpadom i cirkularne ekonomije: primera radi, na gradskim događajima zabranjeni su jednokratni materijali i promoviše se smanjenje bacanja hrane.
Zbog svog fokusa na održivi razvoj u različitim oblastima – od kvaliteta vazduha preko buke do biodiverziteta, Gimarais je dobio titulu Evropske zelene prestonice za 2026. i novčanu nagradu od 600 hiljada evra.
💡 Novi cilj vlade Ujedinjenog Kraljevstva: Najmanje 95% čiste struje do 2030.
Opredeljenje Ujedinjenog Kraljevstva je jasno: pravi se otklon od fosilnih goriva i radi na širenju kapaciteta obnovljivih izvora. A sve kako bi proizvodnja električne energije bila skoro u potpunosti čista do kraja decenije.
Kako se navodi u nedavno objavljenom dokumentu „Plan promene”, u tom vremenskom opsegu Ujedinjeno Kraljevstvo treba da se stigne do najmanje 95% struje čistog porekla. Ostatak bi trebalo da obezbedi gas.
Buduća elektromreža počivaće pre svega na obnovljivim izvorima, uključujući vetar, solar, hidro i biomasu, kao i na nuklearnim elektranama.
U skladu sa tim, energetski pejzaž već se menja. Vlada je ove godine zatvorila poslednju termoelektranu na ugalj i zabranila nove rudnike uglja. Povrh toga, ukinuta je zabrana izgradnje vetroelektrana na kopnu, odobreno više solara nego u proteklih 14 godina i održana rekordna aukcija za obnovljive izvore.
Do neto nultih emisija Ujedinjeno Kraljestvo planira da stigne sredinom veka.
📖 Možda bi moglo da vas zanima i ovo:
Na Obedsku baru stiglo 19 bivola koji će pomoći obnovi staništa
Od 2025, Londonska nedelja mode zabranjuje korišćenje kože egzotičnih životinja
Kanada će nastojati da smanji emisije za 45-50% do 2035, neto nulte emisije 2050.
Tundre na Arktiku sada emituju više ugljenika nego što upijaju
Do sledećeg čitanja, želim vam lep vikend :)
Veliki pozdrav,
Jelena Kozbašić