Obdaništa u Finskoj posadila su mini-šume. Za samo mesec dana igre u zelenilu, imunitet dece se poboljšao
Novo istraživanje upućuje na to da i mi, odrasli, imamo koristi za imuni sistem od dodira sa prirodom. I to samo zahvaljujući gajenju biljaka u zatvorenom prostoru...
Zdravo svima!
Slušajući roditelje mališana, njihovi životi deluju mi kao začarani krug: dete ide u vrtić, razboli se, ozdravi, vrati se među decu gde se opet zarazi…
A lek za jačanje imuniteta mališana potencijalno je veoma jednostavan i krije u igri među zelenilom, pokazuje eksperiment sproveden u finskim centrima za dnevni boravak.
Međutim, priroda u svojoj impresivnosti ne leči samo nas, već pokušava da sanira i neke sopstvene rane – rukom čoveka nanete.
Naime, naučnici su nedavno otkrili da gljivice, po nazivom Parengyodontium album, „jedu” plastični otpad na Velikom pacifičkom tepihu smeća. U pitanju je gomiletina đubreta koja se akumulira u Tihom okeanu, a koja zauzima površinu skoro dvadeset puta veću od Srbije.
Kada smo već kod Srbije… Pravnica i naučna saradnica na Institutu društvenih nauka u Beogradu, dr Sofija Nikolić Popadić, analizirala je domaće zdravstveno zakonodavstvo: uprkos sve većim rizicima po zdravlje stanovništva na planeti koja se zagreva, ova problematika nije dovoljno prepoznata u okviru naših zakona, ocenila je ona.
Inače, juče, 13. juna, Beograd je obeležio svoju krsnu slavu, Spasovdan. Dosta ulica u centru bilo je zatvoreno, linije javnog prevoza izmenjene, red vožnje verovatno proređen, načičkani automobili su stvarali gužve... Vozač tramvaja dobio je ovacije svih prisutnih na Savskom trgu kada se konačno, nakon dugog čekanja, pojavio.
U čitavoj toj gunguli, pomislih: „Eh, da mi je sada jedan velomobil pa da protutnjim kroz grad”. O velomobilima i drugim vozilima, manjim od automobila a na nekim poljima efikasnijim, pisao je stručnjak za urbanu mobilnost, dr Miloš Mladenović sa Univerziteta Alto u Helsinkiju.
U ovom Klima101 newsletteru čitaćete i o uspehu energetske tranzicije u Španiji koja je u maju proizvela polovinu struje u solarnim elektranama i vetroparkovima.
Iako Balkansko poluostrvo u razvoju obnovljivih izvora znatno kaska za Pirinejskim, vide se određeni pomaci: smanjeni troškovi naknada u Srbiji doneće niže račune za kupce-proizvođače koji deo električne energije dobijaju iz sopstvenih solarnih elektrana.
Krećemo!
👦🏼 „Bilo bi najbolje da se deca igraju u barama i da kopaju organsku zemlju”: Dodir sa prirodom jača imuni sistem
U prirodi se izlažemo širokom spektru mikroba što aktivira različite delove našeg odbrambenog sistema. S tim na umu, nekoliko obdaništa u Finskoj posadilo je travnjak i nisko rastinje poput borovnica, a zaposleni su dozvolili deci da brinu o usevima u saksijama.
Rezultat je bio raznovrsniji sadržaj mikroba u organizmu mališana – a samim tim i jači imunitet, zaključuje se u studiji objavljenoj 2020. godine.
Ali i dalje od toga: uočena promena odvijala se veoma brzo, za svega dvadeset osam dana.
Nasuprot drugim mališanima koji su su se igrali u standardnim vrtićkim popločanim dvorištima, u krvi dece koja su pohađala ozelenjene centre za dnevni boravak primećeno je povećanje T-ćelija, odnosno tipa belih krvnih zrnaca koji je ključni deo imunog sistema, kao i drugih indikatora dobrog imuniteta.
„Takođe smo otkrili da je crevna flora dece izložene zelenilu slična crevnoj flori dece koja svakodnevno posećuju šumu”, izjavila je Marja Roslund sa Univerziteta u Helsinkiju.
Naposletku, koristi zelenila za imuni sistem nisu rezervisane isključivo za klince: novi nalazi finskih istraživača upućuju na to da bavljenje baštovanstvom (i to u zatvorenom prostoru!!!) u trajanju od mesec dana povećava raznolikost bakterija na koži i povezuje se sa višim nivoima antiinflamantornih molekula u krvi odraslih.
🍽️ Bon Appétit: Na Velikom pacifičkom tepihu smeća žive gljivice koje se hrane – plastikom
Godinama unazad, u Tihom okeanu, između Havaja i Kalifornije, nakupljaju se ogromne količine otpada. Ova pojava ima i svoje ime, Veliki pacifički tepih smeća.
Baš na tom mestu, naučnici su pronašli gljivice koje se hrane – plastikom.
Međutim, gljivice koje razlažu plastiku nisu nikakva novina, trenutno je poznato nekoliko vrsta. Zahvaljujući autorima nove studije, znamo da njihove koleginice, konkretno Parengyodontium album, žive i na Velikom pacifičkom tepihu smeća.
Na jelovniku ovih gljivica nalazi se polietilen na bazi ugljenika što je veoma rasprostranjeni tip plastike od kojeg se proizvode npr. flaše za vodu i kese.
Mada u borbi protiv zagađenja očito imamo saveznike, moramo da uzmemo u obzir da smo problem kreirali sami i da nam je za njegovo rešenje potrebno mnogo više od mikroba: svake godine, svet proizvede više od 400 miliona tona plastike i očekuje se da će do 2060. to da se utrostruči.
Zemlja, uključujući i njene okeane, već sada guši se u smeću, a pojedini eksperti smatraju da, nakon kamenog, bronzanog i gvozdenog doba, živimo u plastičnom dobu.
Podsećamo, Ujedinjene nacije pripremaju veliki međunarodni sporazum, nalik Pariskom, koji bi trebalo da se obračuna sa plastikom.
U međuvremenu – prijatan obrok gljivicama Parengyodontium album!
🩺 Klimatske promene su rastuća pretnja po zdravlje ljudi. Ali regulativa u Srbiji nedovoljno prepoznaje tu opasnost
Od toplotnih talasa preko širenja vektorskih zaraza do posledica oluja, poplava, suša i šumskih požara… Klimatske promene mogu na različite načine ugroziti zdravlje ljudi.
Kako navodi Svetska zdravstvena organizacija (SZO), udeo zemalja koje uključuju procenu klimatski osetljivih zdravstvenih rizika u svojim ključnim klimatskim dokumentima porastao je u poslednjih nekoliko godina sa 10% na 32%.
Ali, po svemu sudeći, u tih 32% zemalja ne spada i Srbija, koja u svojim ključnim klimatskim dokumentima samo nominalno navodi zdravlje i zdravstvo.
Isto tako, Srbija u svojim zdravstvenim strategijama nedovoljno uključuje problem klimatskih promena, ocenjuje dr Sofija Nikolić Popadić. A upravo je usklađivanje klimatske i zdravstvene regulative ključno za budućnost u kojoj će se pretnja klimatskih promena još više nadviti nad našim zdravljem, ali i životima.
Mada jesmo načinili prve korake, i te kako postoji prostor za dodatne izmene u postojećim zakonima.
🚗 Kada pričamo o saobraćajnim gužvama i urbanoj mobilnosti, veličina jeste bitna
Sigurno ste videli ovakve fotografije: njima se ilustruje koliko su automobili neekonomični kada je reč o zauzimanju saobraćajnica u gradovima. Šezdeset, dvesta ili hiljadu ljudi okupiraće znatno manju površinu ako odluče da putuju autobusima.
Ali saobraćajne gužve kao izazov urbane mobilnosti mogu da se reše i na potpuno drugi način – tako što predimenzionisane tradicionalne automobile nećemo zameniti većim vozilima nego manjim.
Kako piše dr Miloš Mladenović, postoji čitav niz tzv. intermedijarnih vozila (između bicikla i automobila): kargo-bicikl, velomobil, mikroautomobil, miniautomobil…
Ona su manja, lakša, a takođe i efikasnija u korišćenju energije pa će vas tako npr. električni bicikl, trošeći istu količinu energije, odvesti i preko sto puta dalje u poređenju sa konvencionalnim četvorotočkašem na benzin ⬇️
👏🏻 Tokom maja, solarne elektrane i vetroparkovi proizveli su 50% struje u Španiji
Ovo je prvi put da, u toku čitavog jednog meseca, solar i vetar podmire preko polovine španske proizvodnje električne energije (50,2%), pokazuju podaci istraživačkog centra Ember.
Sa udelom od 28,95%, sunce je bilo najproduktivniji resurs u proizvodnji. Dok su vetroparkovi dali 21,23% električne energije.
Ali uspeh Španije u dekarbonizaciji ne krije se isključivo u brojkama vezanim za solar i vetar… Obnovljivi izvori, računajući i hidrocentrale i bioenergiju, proizveli su dve trećine majske struje u Španiji.
Iako njen energetski miks izgleda nešto drugačije, još jedna zemlja Pirinejskog poluostrva, Portugal, takođe postiže impresivne rezultate u proizvodnji iz obnovljivih izvora: oni su u aprilu podmirili 94,9% potreba za strujom, a to se nastavilo i u maju, kada je prema Emberovim podacima, 94,8% portugalske električne energije bilo zeleno.
Vodeći obnovljivi izvori u susednom Portugalu bili su vetroparkovi (37,85% u maju) praćeni hidrokapacitetima (28,82%). Solar i vetar takođe su, kao i u Španiji, proizveli preko polovine struje u maju, tačnije 56%.
Sa druge strane, na Balkanskom poluostrvu, situacija je daleko drugačija: u Srbiji je tokom maja ugalj proizveo 59,39% električne energije.
Zarad smanjenja štetnih emisija, transformacija elektromreže je preko potrebna, ali u ovom poduhvatu mi ne zaostajemo samo za dalekom Španijom i Portugalom, već i za nekim sopstvenim komšijama.
Dok su Crna Gora i Hrvatska u maju 2024. u solarnim elektranama i vetroparkovima proizvele svaka po jednu četvrtinu struje, kod nas njihov udeo iznosi ispod 5%.
☀️ Sunčane vesti za aktuelne i buduće prozjumere u Srbiji: Smanjenje troškova naknade donosi niže račune za struju
Prema ažuriranom registru, ukupno 2.287 domaćinstava u Srbiji nalazi se u statusu kupca-proizvođača, odnosno prozjumera koji svoje energetske potrebe pokrivaju i proizvodnjom u sopstvenoj solarnoj elektrani.
Ali kupci-proizvođači u našoj zemlji ne moraju nužno biti domaćinstva… Kada na listu dodamo još i 816 „ostalih” (uključujući fabrike, poljoprivredna gazdinstva, škole, vrtiće, pa čak i manastire), dolazimo do brojke od 3.103 prozjumera u Srbiji, čije solarne elektrane imaju zbirni kapacitet od preko 50 MW.
Uredba, koju je Vlada nedavno usvojila, verovatno ih je sve obradovala.
„Tom uredbom je predviđeno da se za kupce-proizvođače podsticaji obračunavaju na utrošenu električnu energiju, odnosno na razliku između predate i preuzete električne energije iz mreže”, objašnjava Vladan Šćekić iz Centra za unapređenje životne sredine.
Ilustracije radi, domaćinstvo koje preuzima 1.000 kilovat-časova, a predaje 800, ranije je podsticaje plaćalo za 1.000 kilovat-časova, a sada će samo za 200.
„Samim tim, njihovi računi za struju biće umanjeni”, naglašava Šćekić.
„U navedenom primeru, 800 kilovat-časova množi se sa 0,801 dinara što nas dovodi do ušteda od 640 dinara, naravno uz prateće smanjenje i osnovice za PDV i akcizu”, dodaje on.
Prema rečima našeg sagovornika, trenutno je teško utvrditi kolike će to umanjenje zapravo biti, ali ipak iznosi preliminarne procene.
„Uštede bi mogle da idu od 5 do 10 odsto”, kaže Vladan Šćekić, „ali svakako bismo voleli da sačekamo prve račune na kojima će se to konkretno videti.”
📖 Možda bi moglo da vas zanima i ovo:
Klimatske promene u Evropi dovode do porasta bolesti koje prenose komarci, upozoravaju eksperti
U sklopu javnog poziva preduzeća, Sjenica dobija sedam novih solarnih elektrana
U 2023, na deponiju u Vinči doneto 25% otpada više nego što je predviđeno ugovorom
Tereni za golf u Nemačkoj zauzimaju veće površine zemljišta od solarnih elektrana
Lideri G7 planiraju da se obavežu na bržu tranziciju od fosilnih goriva
Do sledećeg čitanja, želim vam lep vikend :)
Veliki pozdrav,
Jelena Kozbašić